LJUDI SMO...

Ljudi imaju 46 hromosoma, odnosno 23 para hromosoma, koji uključuju 22 para tjelesnih hromosoma (autosoma) i jedan par spolnih koromosoma (gonosoma). Tjelesni hromosomi označeni su brojevima od 1 do 22 te izgledaju jednako u muškaraca i žena. Hromosomski par 23 čine spolni hromosomi koji se razlikuju u muškaraca i žena. Normalne žene imaju dva hromosoma X, dok muškarci uz X imaju jedan hromosom Y. Sve hromosome nasljeđujemo od roditelja, 23 od majke i 23 od oca, tako da imamo dva seta od po 23 hromosoma.

DNK ANALIZA Y-STR MARKERA

DNK analiza po očevoj liniji temelji se na činjenici da se hromosom Y prenosi od oca na sina relativno nepromijenjen iz generacije u generaciju. Posebni dijelovi hromosoma Y koje zovemo kratka tandemska ponavljanja (STRs – short tandem repeats), pregledaju se zato da se može odrediti Y haplogrupa određene osobe koja otkriva geografski izvor predaka što možemo dokazati sa općim DNK markerima.

Kako hromosom Y imaju samo muškarci, žena može saznati o svojim precima po očevoj liniji samo pomoću svog brata, oca ili nekog drugog muškog rođaka koji se može testirati.
Bilo koji muškarac tamno plave boje sa grafikona može napraviti DNK test predaka po očevoj liniji umjesto žene u krugu.

MOŽEMO LI BIRATI SPOL?

U čovjeka i drugih sisara određivanje spola zasnovano je isključivo na djelovanju gena na spolnim hromosomima. Sve zrele jajne stanice sadržavaju jedan hromosom X, a od zrelih spermija polovina ih ima hromosom X kao i jajna stanica, a polovina hromosom Y. Ovisno o vrsti spermija koji oplodi jajnu stanicu, razvit će se embrij ženskog (XX) ili muškog (XY) spola. Spol ovisi o tome koji će spermij oploditi jajnu stanicu – ako to učini spermij koji nosi hromosom X, začet će se djevojčica, a ako to učini spermij koji nosi hromosom Y, nastat će dječak.

Zanimljivo je da je svaki embrij u prve 4 sedmice svoga razvoja predodređen za ženski spol, a nakon toga samo prisutnost hromosoma Y (uz postojeću indiferentnu osnovu spolne žlijezde), može usmjeriti njegov dalji razvoj prema muškom spolu. O ženskom spolu dakle ne odlučuju dva hromosoma X, nego odsutnost hromosoma Y. Zaključak je da odlučujuću ulogu u određivanju spola ima hromosom Y.

HAPLOTIP I HAPLOGRUPA

Skupina varijanti gena koja se nasljeđuje od jednog roditelja se naziva haplotip. Ovisno o načinu nasljeđivanja postoji:
• mtDNA haplotip – nasljeđuje se po majčinskoj liniji (putem mitohondrijske DNA)
• Y haplotip – nasljeđuje se po očinskoj liniji (putem DNA Y hromosoma)

Skupina više sličnih haplotipova naziva se haplogrupa. Haplogrupu je moguće predvidjeti na osnovu haplotipova. Haplogrupe mogu pokazivati porijeklo koje se mjeri tisućama godina unatrag.

Porijeklo po muškoj liniji se gleda kroz Y-hromosom. Testiranje Y hromosoma omogućuje dobivanje informacije temeljem koje se daljnjim istraživanjem putem muške obiteljske linije može doći do nekih spoznaja. Dobivena informacija npr. može pomoći u slučajevima istraživanja:
• drevnih puteva migracije predaka
• živih rođaka sa sličnim Y hromosomom
• porijekla prezimena
HAPLOTIP I HAPLOGRUPA mapa (1033 x 644)